Institucijski repozitorij za pohranu radova i skupova podataka
| Naslov (hrvatski) | Polu-strukturirani ekspertni intervjui - HRZZ IP-2022-10-2780 |
| Autor | Pasko Bilic Institut za razvoj i međunarodne odnose |
| Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | DRUŠTVENE ZNANOSTI Interdisciplinarne društvene znanosti |
| Sažetak (hrvatski) | Ekspertni intervjui (N=27) provedeni tijekom prve projektne godine na projektu DEVELOPER (HRZZ IP-2022-10-2780) |
| Metodologija (hrvatski) | Proces intervjuiranja oslanjao se na fenomenološku tradiciju kvalitativnih istraživanja kojom se nastoji istražiti i opisati iskustva nekog fenomena kojeg dijeli određena skupina ljudi (Creswell, 2012, p. 76). Fenomen koji smo istraživali je višedimenzionalan. U širem se smislu može opisati kao digitalna transformacija, a u užem smislu kao iskustvo stvaranja, primjene i interpretacije digitalnih javnih politika. Primarni su ispitanici u takvom kontekstu eksperti (Bogner et al., 2009; Soest, 2023). Međutim, ekspertiza u širem društvenom smislu može biti “unutarnja”, odnosno unutar relevantnih institucija i organizacija koje donose i provode digitalne politike, i “vanjska”, odnosno ekspertiza praćenja i evaluacije političkih odluka (Soest, 2023). Stoga smo se usmjerili na ključne “unutarnje eksperte” poput Europske komisije i tijela javne vlasti Republike Hrvatske koja su sudjelovala u izradi nacionalnih digitalnih strategija te “vanjske eksperte” poput akademske zajednice, civilnog društva, profesionalnih udruženja, novinara, odvjetnika i konzultanata. Osim iskustava navedenih aktera, bili smo zainteresirani i za njihova buduća očekivanja (Beckert, 2016, 2020) određenih dimenzija procesa transformacije i digitalnih javnih politika. Sastavili smo popis od četrdeset i devet pitanja podijeljenih u sedam tematskih skupina: digitalna transformacija, razvojna uloga podataka, razvojna uloga infrastruktura, razvojna uloga Europske unije, razvojna uloga države, razvojna uloga javnog sektora, razvojna uloga privatnog sektora. Ovisno o radnom položaju ispitanika i dinamici tijekom procesa intervjuiranja, popis je pitanja prilagođen na znatno manji pod-skup. Međutim, svim je ispitanicima postavljeno barem jedno pitanje iz svake tematske skupine kako bi se osigurala bolja horizontalna usporedivost iskustava i očekivanja. Ukupno su poslana 74 poziva na sudjelovanje u istraživanju elektroničkom poštom ili telefonom. U istraživanju je pristalo sudjelovati 27 ispitanika, odnosno 36,5%. Intervjui su provedeni online pomoću platformi Zoom, Webex i MS Teams u razdoblju od 2. svibnja do 8. listopada 2024. Intervjuirani su akteri Europske komisije, odnosno Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CNECT), Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo, male i srednje poduzetnike (DG GROW) i Glavne uprave za digitalne usluge (DG DIGIT). U Hrvatskoj su intervjuirani stručnjaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Agencije za elektroničke medije (AEM), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Fakulteta elektrotehnike i računarstva sveučilišta u Zagrebu i drugih institucija i organizacija. Intervjuiranje je trajalo od najkraćih 31m18s do najdužih 1h35m. Prosječno je trajanje bilo jedan sat. Svi su intervjui anonimizirani i obrađeni sustavom za automatsku transkripciju intervjua TurboScribe (turboscribe.ai). Pisani je prijepis detaljno korigiran ljudskim pregledom. Prvi korak u procesu analize podrazumijevao je tematsko i otvoreno kodiranje (Saldaña, 2015) pomoću MaxQDA 24 softvera za kvalitativnu analizu podataka. Svaki je odgovor na pitanje iz pojedine tematske skupine kodiran pripadajućim tematskim kodom. Zatim su, u drugom čitanju, unutar tematskih kodova detektirane rečenice ili kraći odlomci koji se odnose na specifične pod-teme o kojima su ispitanici razgovarali. Razvijena su dva kodna sustava: jedan za Europsku komisiju i drugi za intervjuirane aktere iz Republike Hrvatske. Za kodni sustav Europske komisije nastupila je saturacija otvorenih kodova već nakon petog intervjua. Za kodni sustav RH saturacija je nastupila tek nakon desetog intervjua, vjerojatno zbog veće raznolikosti stručnjaka, odnosno zbog uključenih “vanjskih stručnjaka” izvan tijela javne vlasti. Drugi je korak bila interpretacija rezultata. Za pripremu interpretacije korišten je MaxQDA AI asistent kojim su označeni kodovi sumirani čime je olakšana interpretacija i integracija rezultata. U procesu interpretacije, posebna je pozornost posvećena implicitnim i latentnim varijablama (Döringer, 2021; Lindgren et al., 2020) kako bi se detektirala dubinska značenja koja nije moguće iščitati eksplicitnim i nominalnim referiranjem na strategije javnih politika i zakonske propise. Najvećim se dijelom to odnosi na očekivanja društvene dobrobiti digitalne transformacije. S obzirom na kompleksnost fenomena digitalne transformacije i među-sektorskih digitalnih politika eksplicitna i latentna značenja prikazana su u obliku dijagrama za Europsku komisiju ili u obliku tematskih i pod-tematskih presijecanja u slučaju Republike Hrvatske. |
| Ključne riječi (hrvatski) | |
| Jezik | hrvatski |
| Jezik | engleski |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:308:601542 |
| Datum objave | 2024-12-12 |
| Verzija | glavna verzija 1.0 |
| Projekt | Šifra: IP-2022-10-2780 Naziv (hrvatski): Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj Naziv (engleski): Digital Data, Infrastructures, and Development Kratica: DEVELOPER Voditelj: Paško Bilić Pravna nadležnost: Hrvatska Financijer: Hrvatska zaklada za znanost Linija financiranja: Research Projects |
| Izdavač | Institut za razvoj i međunarodne odnose Institute for Development and International Relations |
| Prava pristupa | Otvoreni pristup |
| Uvjeti korištenja |  |
| Datum i vrijeme pohrane | 2024-12-12 09:26:16 |
